Iako je Hercegovina izrazito kamenjarsko područje i ima veliki potencijal u ovoj oblasti, taj potencijal se tek jednim malim dijelom koristi.

Kako je za Klix.ba kazao Tomislav Majić, predsjednik Udruženja za poduzetništvo i posao LiNK Mostar, ogromne su rezerve kamena koje Hercegovina ima, a domaće firme ipak uglavnom koriste onaj iz uvoza.

“Preko 20 milijardi KM imaju rezerve granita samo u Jablanici, plus druge vrste kamena u Hercegovini, krečnjaci i ostalo, koje se ne koriste samo za obradu, građevinarstvo i za spomenike, već i za proizvodnju kreča, čak i za paste za zube. Vjerovatno u ostatku Hercegovine ima još dvadesetak milijardi KM rezervi kamena za druge namjene. To je ogromno bogatstvo koje stoji neiskorišteno, a mi plaćamo Kinezima i Italijanima uvezeni kamen, koji je čak i lošijeg kvaliteta od našeg”, kaže Majić.

Mali je broj i onih koji se trenutno ovim poslom u našoj zemlji bave. Zbog toga je Udruženje LiNK još 2018. godine pokrenulo projekt Zvuk kamena – Partnerstvo za zapošljavanje u proizvodnji i preradi kamena, čija je vrijednost bila 50.000 KM.

“Na ovu ideju smo došli kroz razgovor sa kamenjarima iz Posušja, Jablanice, Neuma i Čapljine, formirali smo klaster kamena Hercegovina sa centrom u Jablanici jer je to najjače kamenarsko sjedište u BiH. Kroz razgovore s njima saznali smo da je od ukupne količine kamena koji se koristi u BiH samo 15 posto domaći kamen, a 85 posto je uvozni, iako mi imamo fantastične resurse”, kazao je Majić.

Obuku su proveli u saradnji sa inžinjerom iz Posušja koji je bio predavač, a koji je ranije radio u jednoj firmi koja se bavi kamenom. Ostvarili su i saradnju sa Srednjom strukovnom školom u Posušju, a sve s ciljem da obuče kadar koji će se na domaćem tržištu baviti obradom i preradom kamena.

“Tri mjeseca, koliko je obuka trajala, nisu dovoljna da neko postane kamenar, ali dali su dobru osnovu koja im je od velike pomoći u firmama u kojima su nakon toga počeli raditi. Opremili smo radionicu Srednje strukovne škole u Posušju i osposobili njihove predavače za prijenos znanja, a obuku u ovom programu je prošlo 49 polaznika sa službi za zapošljavanje Zapadno-hercegovačkog kantona. Od tih 49 polaznika, njih 20 je otišlo u Dubrovnik, 20 se rasporedilo po Jadranu, a tek devetero njih je ostalo da radi u Zapadno-hercegovačkom kantonu”, istakao je Majić.

Činjenica da su svi koji su završili obuku odmah našli posao pokazuje da za kamenare ima posla, i to ne samo u BiH nego i u susjednim državama. Međutim, kada su krenuli sa ovim projektom u Udruženju LiNK nisu očekivali da će većina polaznika napustiti BiH.

“Problem je što je ispalo da smo osposobili kadar koji smo izvezli, a naš cilj je bio da oni ostanu ovdje. Otišli su zbog novca i boljih uslova rada, ali ni našim poduzetnicima ne fali posla i sasvim su solidne plate u sektoru kamenarstva i u Bosni i Hercegovini, u odnosu na druge industrije. Ono što se pokazalo ovdje jeste da je veliki interes za ovakvu vrstu obuka i prekvalifikacija, ali je žalosno što nismo imali veću pomoć domaćih vlasti, već nam je u ovom projektu dosta pomogla Delegacija EU u BiH. Federalni zavod za zapošljavanje godišnje izdvoji ogromna sredstva za prekvalifikaciju i obučavanje radne snage, a rezultate ne vidimo u praksi. Trebalo bi na tome još raditi, kako bi ovakvi projekti bili podržani i od vlasti, ali i kako bi se podigla svijest o tome da i Bosna i Hercegovina ima dovoljno svog kamena koji se ne koristi, a mogao bi. Tada ne bismo imali potrebu uvoziti ga u ogromnim količinama kao što to sada radimo”, poručio je Majić.