Jablaničanin Harun Čilić na studiju Psihologije i sociologije na Nastavničkom fakultetu Univerizteta “Džema Bijedić” u Mostaru postiže izvanredne rezultate. Nakon završene prve godine studija Harunov prosjek ocjena iznosi 10,00. Pored redovnih studija, uspješno se bavi digitalnim marketingom i elektronskim poslovanjem,  te je učesnik  brojnih seminara i edukacija. Za naše čitatelje obavili smo razgovor sa Harunom, koji nam je detaljnije predstavio svoje sfere interesovanja.

 

Na studijima postižete izvanredne rezultate. Nakon završene prve godine uspjeli ste ostvariti prosjek ocjena 10,00.  Zašto baš psihologija i sociologija i koliko je teško postići ovakav prosjek?

-Ponajprije da se zahvalim Vama na pozivu i prilici da govorim za Jablanica.live. Psihologija i sociologija su nauke koje su postale moje životno opredjeljenje nakon prvobitne oduševljenosti i interesovanjem za filozofiju i logiku. Nekim slijedom stvari, te zahvaljujući utjecaju mojih profesora iz Druge gimnazije Mostar, odlučio sam se za studij Psihologije i sociologije na Nastavničkom fakultetu Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru. Poznavanje filozofije nauke je zaista doprinijelo mom akademskom uspjehu u smislu izgradnje pragmatičnog i praktičnog duha, pa i kritičkog, spekulativnog stava prema raznim pojavama i procesima.

Što se tiče drugog dijela Vašeg pitanja – teško je i zahtjevno postići takav rezultat jer iziskuje izvjesna odricanja, upornost i kontinuiran rad. Međutim, ukoliko iskreno želite i dovoljno radite – uspjeh je neminovan.

Koji su to predmeti ili oblasti sociologije/psihologije koje  Vas najviše interesuju i najviše privlače Vašu pažnju?

– Teško je na to pitanje odgovoriti, s obzirom da još mnoga znanja trebam usvojiti i steći dovoljno iskustva u tome polju. Ali, za sada je to disciplina primjenjene psihologije – klinička psihologija čiji je glavni zadatak psihodijagnostika, istraživanje i procjena ponašanja i crta ličnosti.

Pored redovnog studija aktivni ste i na polju freelancinga , digitalnog marketinga, pisanja SEO optimiziranih članaka..Možete li nam predstaviti Vaš rad na ovim poljima? Šta podrazumijevaju sve ove aktivnosti?

– Sve pobrojane aktivnosti su sastavni dio digitalnog marketinga i elektronskog poslovanja. Time sam se samoinicijativno počeo baviti zbog obezbjeđivanja materijalne i finansijske stabilnosti za pristojno studiranje. Trudim se primjenjivati stečeno znanje iz oblasti psihologije u svakodnevnom radu, pritom uvažavajući postulate bihevioralne ekonomije.

Na koji način ste stekli svo znanje potrebno  za uspješan rad u freelancingu? Kako mladi koji žele da se bave sličnim stvarima mogu da dobiju sve neophodne vještine?

-Dobrim dijelom sam samouk u svom radu, ali tu su svakako i moje iskusnije kolege koje mi pružaju bezrezervnu podršku i pomoć. Preporučio bih svima koji žele da se bave ovime da odaberu kvalitetne knjige i/ili mentore u kombinaciji sa određenim kursevima ili seminarima. Najbolji način za stjecanje znanja u ovoj oblasti je svakako fakultet tehničkog ili IT usmjerenja, koji će dati još jednu ozbiljniju i profesionalniju notu cjelokupnom radu. Ali, nije nemoguće i bez fakulteta baviti se time. Samo je potrebna volja za učenjem, vježba i upornost.

Učesnik ste i raznih edukacija. Koju/koje biste vi izdvojili i zašto?

-Mislim da su sve moje edukacije i seminari u cjelini dali jednu odličnu podlogu znanja i spoznaje. Stoga ne bih mogao nijednu pojedinačno izdvojiti. Škola kritičkog mišljenja u Mostaru mi je usadila kritički stav, valjano logičko rezoniranje i nepristrasnost. Škola praktičnog liberalizma mi je prenijela poduzetnički, slobodarski i prosvjetiteljski duh. Edukacije za stratešku upotrebu podataka, obuke za istraživačko novinarstvo, obuke za primjenu raznih alata i druge su me tehnički okrijepile novim znanjima, te njihovom preciznom primjenom. Uz to dolazi i iskustvo koje također ostavi mnogobrojne utiske.

Koliko su, po Vašem mišljenju, mladi ljudi danas aktivni i koliko iskorištavaju seminare i edukacije koje su danas dostupne i koje se nude?

-Mladi ljudi su izuzetno aktivni i zainteresovani za razne edukacije i to dokazuju brojne statistike. Ohrabruje i daje nadu činjenica da socijalna apatija nije uspjela uništiti želju za učenjem i napretkom kod mladih ljudi. Nadam se da će u budućnosti biti još veći zaokret ka privatnom sektoru. Usvojen je i novi Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH, koji bi po pravilu trebao olakšati poslovanje obrtnicima, te im pritom dati brojne olakšice. Stoga nam je potrebno dalje osnaživanje privatnog sektora.

Za kraj,pitanje koje najčešće muči mlade ljude: otići iz BiH ili ostati? Koji su Vaši planovi nakon završenog fakulteta?

– Planiram završiti studije i pronaći posao u svojoj branši. Ukoliko to ne bude moguće u BiH, nadam se da hoće negdje drugo. Mada, snažno vjerujem da ću uspjeti u svojoj domovini ostvariti svoje ciljeve.