Povodom trenutnih dešavanja u HE Jablanica posjetili smo direktora podružnice, Ramiza Zahirovića. U toku su remontne aktivnosti na HE Jablanica i HE Salakovac. Informacije o  sezonskim aktivnostima, te ostalim bitnim pitanjima koja se tiču ove podružnice dobili smo od Ramiza Zahirovića.

Možete li ukratko napraviti presjek stanja u HE na Neretvi?

-Trenutne aktivnosti koje sprovodimo su remontni radovi na HE Jablanica i HE Salakovac, na HE Grabovica su ti radovi bili u toku prošlog mjeseca, te se očekuje nastavak u septembru. Nešto ozbiljniji remont se radi na HE Jablanica. Trenutno je tu rastavljen agregat, vrši se izolacija rotora agregata 3. Na HE Salakovac imamo remont malo manjeg obima, u smislu tekućih održavanja, zamjena brtvi. Što se tiče uopšteno proteklog perioda, naveo bih da je hidrologija izuzeno loša, pogotovo u toku aprila i maja, što se naravno odrazilo na manju proizvodnju. Čak je u aprilu mjesecu ta hidrološka situacija uzrokovala lošu proizvodnju, zadnjih 50 godina nije bila tako loša hidrologija.

Poznato je da COVID – 19 nije zaobišao ni HE Jablanicu. Kakav je trenutni zdravstveni karton radnika po pitanju koronavirusa?

-COVID – 19 je trenutno veliki globalni problem, pa utiče i na nas. Imali smo određenih problema sa COVID – 19 u proteklom periodu. U aprilu smo imali 3 zaražena radnika, sada su svi dobro, izliječeni su. Svjesni smo trenutne situacije, da je svaki dan rizik. Sada nemamo zaraženih uposlenika. Postoji bojazan da bismo pojavom COVIDA – 19 među radnicima mogli imati problema u smjeni, u remontnim ekipama. 2 mjeseca smo imali specifičan režim rada, od 20. marta pa do 15. maja imali smo 14 dana izolacije osoblja u elektranama. Bili su 14 dana izolovani u elektrani, nisu uopše odlazili kući. Imali su tu krevete, hrana im je bila obezbjeđena. Tako smo spriječili rizike. Tako da je proces porizvodnje tekao svojim tokom, naravno sa smanjenim kapacitetima u nekim drugim aktivnostima, u smislu održavanja. Jedno vrijeme smo radili sa 50% uposlenika.

U toku je odnova porušenog mosta u Jablanici. Elektroprivreda BiH, a samim tim i HE na Neretvi, izdvojile su značajna sredstva za rekonstrukciju. Koji su motivi ove velike pomoći?

-Kako znamo da je velika voda 1990. godine odnijela most porušeni, mi smo imali obavezu da podržimo sanaciju. Naša bivša uprava je u ime dobre saradnje sa lokalnim zajednicama iznašla sredstva za tu bitnu investiciju. Te aktivnosti su u toku i tu učestvuju i naše nadzorne ekipe uz vanjski nadzor i općinski nadzor. Nadam se da će to bez problema biti završeno, na obostrano zadovoljstvo i na zadovoljstvo svih naših građana. To je jedna turistička prezentacija našeg grada.

Koliko u elektroenergetskom sistemu BiH znače HE na Neretvi?

-Pa zaista puno. Pored ovih proizvodnih podružnica Tuzla i Kakanj koje su termoelektrane, mi smo hidroelektrana i imamo višestruk značaj. Imamo oko 20% učešća u ukupnoj proizvodnji Elektroprivrede BiH. Što zavisi od godine do godine, kakva je hidrologija.

Svjedoci smo globalnih akcija protiv izgradnje malih hidroelektrana. Kakav je Vaš stav po tom pitanju? Da li male hidroelektrane zaista prave veću štetu od koristi?

-Moj stav je, da ako se male elektrane urade po svim standardnima, one prave veću korist. Sve što se radi u prirodi remeti okoliš, ali propisani standardi u smislu biološkog minimuma doprinose tome da se ne remeti okoliš, da se radi korektno. Male elektrane ne rade čitavu godine, one rade smanjenim kapacitetima, u periodu  velikih voda iskoristi se višak vode. Dakle ako se radi po standardima, veća je korist nego šteta. Nekada je prevelika bojazan građana što se tiče malih elektrana. Neke druge industrijske grane mnogo više remete okoliš, nego male elektrane. Dakle, ovu temu bih završio zaključkom da je najbitnije da se radi po standardima i onda će sve biti uredu.