Iznad mračne situacije koju je COVID-19 izazvao širom svijeta, globalna akademska zajednica i biotehnološka industrija zajedno rade kako bi svijetu donijeli odgovore i rješenja. Ovaj članak je dio UN serijala ličnih priča koje opisuju napore i akcije da se osigura neprekinut rad tokom COVID-19 pandemije; u okviru UN75 obilježavanja”, stoji na stranici bosniaherzegovina.un.org.

Za bosniaherzegovina.un.org, mladi naučnik iz Jablanice, Dženan Kovačić, piše:

“Zovem se Dženan Kovačić i jedan sam od pobjednika ideatona “covIDEJA 2020”, koji su zajednički organizirali UNDP u BiH i Bit Alliance. Moja nagrađena ideja se odnosila na Vault platformu za razvoj vakcine i terapeutika za intracelularne patogene kao što su za infekcije SARS-CoV2 i bakterije poput bacila tuberkuloze. Većina mojih aktivnosti koje se odnose na nesretnu situaciju s COVID-19 vrte se oko naučnog istraživanja i razvoja, obrazovanja i izgradnje kapaciteta. Nažalost, BiH je dugo vremena bila prilično neadekvatno pripremljena da se pridruži globalnim trkama istraživanja, otkrića i razvoja, poput one u kojoj se trenutno nalazimo. Kao odgovor na sveobuhvatnu potražnju za izgradnjom infrastrukture neophodne za brojna polja nauke kojima većina ljudi u BiH ima vrlo malo pristupa, zajedno sa divnim istraživačkim timom u Sharklab centru za biologiju mora i slatkih voda, radim na uspostavljanju istraživačkog centra koji bi pružio upravo to, i ponudio mladim naučnicima platformu i okruženje u kojem mogu započeti svoj doprinos nauci. Sve što smo do sada uradili bilo je usmjereno ka održivoj i razumljivoj nauci, posebno u područjima COVID-19, tuberkuloze i humane genetike.”

“Razvijamo nove istraživačke tehnike, protokole i educiramo studente kako mogu prikupiti potrebna finansijska i intelektualna sredstva, kao i infrastrukturu neophodnu za provođenje najmodernijih istraživanja. Ponosan sam što mogu reći da su neke od tehnika koje trenutno razvijamo, kako za liječenje tuberkuloze, brzi razvoj vakcina, tako i za druge, u prvom planu nauke. Posljednjih mjeseci sam imao privilegiju voditi vlastite istraživačke timove kako bih se borio sa što više aspekata ove nesretne pandemije. Stoga imam odgovornosti koordinatora projekta, nadzornika i suosnivača, te moram tražiti načine, metode i sredstva pomoću kojih možemo raditi što efikasnije, racionalnije i što održivije.”

“Uvođenje brojnih restrikcija tokom prvih mjeseci pandemije svakako je bio jak prizor i onaj koji mi je dao nadu u racionalno i brzo rješavanje ove vrlo teške situacije.. Nažalost, za razliku od određenih dijelova svijeta, te iste mjere su neadekvatno provedene. Izvan je sumnje bilo koga tko ima dubinsko ili čak osnovno razumijevanje epidemija, da su nagle blokade na relativno kratak vremenski period jedini način za “brzo” zaustavljanje ove pandemije. To se, međutim, nije dogodilo. Na žalost, neuravnotežene mjere izazvale su značajno pogoršanje globalne situacije s COVID-19, što zasigurno nikome nije ugodno. Moje aktivnosti su se značajno prilagodile, posebno kada su u pitanju moja laboratorijska istraživanja. Restriktivne mjere značile su da ni ja ni moje kolege nismo mogli efikasno pristupiti objektima koje koristimo u našim institucijama, pa je stoga naš rad bio ometen tokom ranih dana pandemije. Međutim, zahvaljujući čudima računalne biologije, uspio sam upotrijebiti softver za proučavanje ovog virusa, predviđanje i potom autorske publikacije o COVID-19, tuberkulozi i generalno ljudskom imunološkom sistemu. Usporavanje ritma u prvim mjesecima pandemije, također mi je omogućilo da budem proaktivniji u određenim aspektima, posebno u dizajniranju i otkrivanju lijekova pomoću računara, što igra značajnu ulogu u istraživanju koje danas radim. Nažalost, nove restriktivne mjere, kakve su improvizirane, prijete da će još jednom skrenuti s puta naš napredak. Možemo se samo nadati da ćemo biti adekvatno pripremljeni.”

“Jednoga dana kada se osvrnemo na ovu mračnu situaciju koju je virus izazvao širom svijeta, moći ćemo primijetiti koliko su se brzo globalna akademska zajednica i biotehnološka industrija okupili kako bi svijetu donijeli odgovore i rješenja. To mi daje veliku nadu u budućnost. Možda da nije bilo virusa koji se tako lako prenosi kao ovaj, nikada ne bismo osjetili potrebu za preispitivanjem svojih ekonomskih modela, brzom orijentacijom ka održivosti, niti iskorištavanjem puke moći tehnologije kao što je to slučaj posljednjih mjeseci. Iako je virus sam po sebi fascinantan, naš odgovor na njega s aspekta istraživanja i razvoja zaista je bio zapanjujući.”

“Nepredvidivost ovog virusa, koja proizlazi iz njegove novosti za ljudsku populaciju, nevjerovatno je zastrašujuća. Što više novih podataka izlazi, to više shvatamo koliko je ovaj virus čudan i opasan. Čak i kada je nauka najpotrebnija, rad u naučnom polju je bespotrebno otežan u ovoj zemlji, čineći je u osnovi trivijalnom, ali s nametnutom preprekom napretku. Nakon prolaska kroz sve dostupne podatke, kako biološke, tako i socio-ekonomske, moja najveća briga je kako će se svijet tačno oporaviti od ove pandemije i, čak i ako svijet ekonomski zacijeli, kako ćemo pristupiti globalnoj hitnosti zaraznih bolesti? Mnoge zarazne bolesti u međuvremenu su zanemarene, poput tuberkuloze, koja je desetljećima vodeći uzrok smrti u svijetu zbog jednog patogena, kao i brojnih drugih opasnih patogena. Čak i ako bi se neke države djelotvorno oporavile, kako će period oporavka utjecati na naše praćenje, istraživanje i prevenciju drugih zaraznih bolesti koje bi mogle jednako lako prouzrokovati novu pandemiju? Mnogo je pitanja koja su otvorena kao dio pada sistema uzrokovog COVID19 virusom, a kako ćemo na njih odgovoriti, je moja najveća briga.”

“Na početku ove pandemije rekao bih da su istraživanje i razvoj bili najvažniji aspekt kojim se treba pozabaviti. Iako ovo još uvijek vrijedi, čini se da je šira javnost i način na koji im se predstavljaju informacije izazov. Ogroman broj ljudi vjeruje da je ovo zavjera, a znatno veliki broj ljudi za početak dovodi u pitanje postojanje ovog virusa. Zahvaljujući tome, mnogi se ne pridržavaju preventivnih mjera kao što su nošenje maski za lice, izbjegavanje gužvi na javnim mjestima, održavanje fizičke distance itd. Lako je žaliti se kako broj slučajeva eksponencijalno raste, kako su bolnice preplavljene pacijentima i kako naučna zajednica sporo pronalazi odgovore kada pojedinac ne razumije da ovo nije pitanje ograničeno na naučnike, starije stanovništvo ili medicinsko osoblje: ova je pandemija globalni problem koji na sve utiče podjednako. Komunikacija zdravstvenih vlasti i vlada s stanovništvom je presudna u vremenu krize, a čini se da su mnogi u tome zakazali.”

“Moje trenutne obaveze su usmjerene na ublažavanje posljedica COVID-19 kada je u pitanju tuberkuloza. Nažalost, u posljednjih nekoliko mjeseci se desio nagli porast broja slučajeva tuberkuloze širom svijeta, a s obzirom na to da su zdravstveni sistemi preopterećeni pacijentima s COVID-19, najvažnija je potreba za razvojem efikasnih tretmana koji će moći izliječiti ovu zaraznu bolest. I fronte razvoja vakcina i razvoja liječenja nešto su na što smo se fokusirali moj tim i ja. Nadalje, proširio sam svoj rad na istraživanje precizne medicine, gdje su tretmani prilagođeni populacijama na osnovu njihovih genetskih varijacija, umjesto da koriste pristup “jedan za sve”. Takav pristup stvorio je klimu bakterija otpornih na lijekove, neizlječivost tuberkuloze i nedostatak efikasnog liječenja hroničnih bolesti koje i dalje muče svjetsku populaciju. Pored toga, jačanje naučne zajednice pružanjem istraživačkih i obrazovnih mogućnosti za mlade u BiH će i dalje biti sastavni dio mojih aktivnosti, kako tokom pandemije, tako i tokom perioda oporavka od pandemije. Izgradnja mreže pristalica, saradnika i naučnika bit će težak zadatak, ali nadamo se da ćemo ga uskoro postići uz pomoć brojnih organizacija i institucija.”

“Zaista je jako teško izdvojiti jednu osobu čiji su se postupci ili riječi najviše isticali u posljednjem razdoblju pandemije. Nadahnuće su svi oni koji su iskoristili ovaj težak period da proizvedu nešto vrijedno i korisno. Globalna pandemija podrazumijeva globalni napor, a trenutni globalni napori usmjereni ka omogućavanju ljudima da se prilagode ovom virusu su za divljenje!”, završava Kovačić.